Ovaj tjedan posvećujemo najvećem bogatstvu koje bi uvijek trebalo biti naš prioritet: našem zdravlju.
- Kad si zadnji put vadila krv? Nisam liječnik, ali vjerojatno svatko zna da je kontrola krvne slike prvi korak koji se preporuča pri procjeni općeg zdravstvenog stanja. Iako danas društvene mreže preplavljuju kojekakvi zdravstveni savjeti, pritisci oko uzimanja suplemenata, itd., moj prijateljski savjet je da prije svih odluka konzultiraš svojeg liječnika i dogovoriš procjenu zdravstvenog stanja, a tek onda doneseš odluku o suplementiranju, jer uzimanje suplemenata na svoju ruku može biti opasno. Sad je vrijeme i da zakažeš godišnje redovite preglede, poput ginekologa i zubara.
- Stres: bolest modernog doba. Kronični stres uzrokuje kronične bolesti i neželjena zdravstvena stanja na koja smo već do te mjere naviknuli, da ih niti ne primjećujemo. Moja velika želja za ovu godinu je da konačno prestanemo glorificirati prezaposlenost, premalo sna, junk food, preskakanje obroka, umjetno održavanje budnosti litrama kave na dan i ostalim energetskim napitcima i sl. Realno, stres je teško izbjeći, jer ipak nismo svi u mogućnosti pobjeći živjeti u šumu, na planinu ili pusti otok. Ali možemo naći načine da stvorimo kakav-takav balans u svakodnevici između posla i odmora, između užurbanosti i sporosti. Na koji način? Pa evo nekoliko primjera aktivnosti koje nam mogu pomoći regulirati stres: vrijeme na svježem zraku, prisutno vrijeme s dragim ljudima, posebice s djecom, meditacija, hladan tuš, vježbe disanja, čitanje, grounding, rad u vrtu, ručni rad, hobiji… Na ovom linku naći ćeš 10 načina za opuštanje nakon stresnog tjedna. Koje od ovih aktivnosti možeš uvesti kao redovitu praksu? Ili barem vikendom? Stavi ih u svoj kalendar, jer time im daješ prioritet u svojem rasporedu i veću mogućnost da im se zaista posvetiš.
- Mislim da sam barem tisuću puta do sad ponovila da mi je hodanje spasilo život i zdravlje, i isto toliko puta preporučila knjigu Znanost hodanja. No ovdje ne želim govoriti samo o hodanju, nego općenito o vremenu provedenom na svježem zraku i benefitima koje nam pruža. Osim što kretanje na zraku povoljno utječe na naše fizičko zdravlje i formu, izrazito povoljno utječe na naše mentalno zdravlje. Stanovnici plavih zona, recimo, uopće ne provode sate u teretani na raznim spravama, ali zato svaki dan provode na zraku; bicikliraju, hodaju, planinare, vrtlare, love ribe… Zamisli bilo kakvu aktivnost koja ti je draga i uključi je u svoju svakodnevicu. Ako misliš da to nije izvedivo i da nemaš vremena za to, uvijek možeš prošetati umjesto voziti se autom, ili ići na posao biciklom umjesto autom, hodati stubama umjesto liftom, itd.
- I dok se stalno provode istraživanja o idealnom trajanju sna i objavljuju različite teorije koje nas često zbunjuju, možemo se svi složiti da poznajemo ljude ili smo i sami među njima koji spavaju 8 i više sati dnevno, a pate od konstantnog umora. Kako je to moguće? Jedan od razloga mogao bi biti zdravstvene prirode, no isto tako možemo zaključiti da je kvaliteta sna presudna za našu razinu odmornosti, kao i naše opće zdravlje. Dobra vijest je da na kvalitetu sna možemo utjecati jednostavnim promjenama navika. Na kvalitetu sna loše utječu stvari poput: -konzumacije kofeina u popodnevnim i večernjim satima, -teška, masna i procesuirana hrana u večernjim satima, -alkohol, -spavanje u pretoploj prostoriji (idealna temperatura je do 20 stupnjeva), -plava svjetlost (gledanje u ekrane trebali bismo izbjegavati barem 2 sata prije spavanja). Navike koje pozitivno utječu na kvalitetu sna: -večernja šetnja, -duboko disanje i/ili meditacija, -umirujući napitak bez kofeina, -eterična ulja, -visoka kvaliteta zraka u spavaćoj sobi, -umirujuća radnja poput čitanja. Naravno, nije potrebno uvesti silne promjene u večernju rutinu, ali vrijedi zapamtiti da ona utječe ne samo na našu noć, nego i na cijeli naš sljedeći dan, stoga te svakako želim potaknuti da razmisliš o tome kako provodiš vrijeme prije spavanja i na koji način bi mogla podići kvalitetu svog sna.
- Zadnje na ovaj popis stavit ću jednu vrlo jednostavnu naviku koja uvelike utječe na naše fizičko, a i mentalno zdravlje, a to je konzumacija vode. Neki od simptoma nedovoljnog unosa vode mogu uključivati suha usta, suhu kožu, nervozu, glavobolju, suhe oči, tamniji urin, nedostatak energije, loše raspolozenje, itd. Približan idealan unos vode u litrama izračunat ćete tako da pomnožite svoju tjelesnu težinu s brojkom 0,03. Ako se bavite sportom i za toplijih dana taj unos trebalo bi, naravno, povećati. Također, ako konzumirate kofein, alkohol i procesuiranu hranu, važno je znati da sve to snažno dehidrira naš organizam, stoga bi unos vode zbog toga trebalo povećati. Sve ovo djeluje vrlo jednostavno, no činjenica je da ljudi često zaborave piti, jer su prezaposleni i okupirani drugim stvarima. Vrlo jednostavno rješenje je uvijek imati bocu s vodom pored sebe i zapamtiti da gazirana pića i sokovi s dodanim šećerom nisu dobra zamjena za vodu.
Bisous,
Fée
Bisous, Fée 