Strah od zaboravljanja telefona kod kuće postao je, kažu stručnjaci, strah novog doba. Osjećaj je kao da vam “fali pola ruke”, čak i ako izlazite samo na kratko, čak i ako vam realno telefon u tom trenutku uopće ne treba.
Da, mnogi od nas ovisni su o svojim pametnim telefonima – točnije o sadržaju koji konzumiraju na njima. Koliko je to zapravo loše za naš mozak? Prije svega, važno je imati na umu da pametni telefonu nisu “sve ili ništa”. Postoje kako bi unaprijedili naše živote, no važno je osvijestiti kako, kada i u kojoj mjeri ih koristimo.
Kako digitalni mediji utječu na mozak?
Na prijelazu tisućljeća, ovisnosti o ponašanju naglo su porasle u odnosu na ovisnosti o supstancama. Doslovno svaka slobodna sekunda prilika je za stimulaciju, bilo ulaskom u vrtlog TikToka, listanjem Instagrama, WhatsAppa, Tindera, igranjem igrica, online kockanjem, kupovinom.
Za sve je odgovoran dopamin.
Kad nam je nešto ugodno, slikovito rečeno, naš mozak stalno traži ponavljanje te radnje. Govori nam da uvijek iznova radimo ono što nam donosi zadovoljstvo, posebno kad se nađemo u situaciji ili mislima koje nam nisu ugodne. Mozak traži bijeg, utjehu, očajnički nas traži da ponovimo ono zbog čega se osjećamo ugodno.
Evo još nekoliko načina na koje konzumiranje sadržaja na pametnim telefonima utječe na naš mozak:
1. Poremećaji pozornosti
Konzumacija sadržaja koja zahtijeva multi-taskanje i usmjeravanje pozornosti na više različitih kanala, povezana je sa simptomima ADHD-a. Dugogodišnje analize povezuju korištenje ekrana, odnosno digitalnih medija i ADHD-a.
2. Problemi sa snom
Računala i telefoni emitiraju plavu svjetlost koja potiskuje lučenje melatonina i može poremetiti naše cirkadijalne ritmove, što smanjuje trajanje i kvalitetu sna. Osim toga, listanje kroz aplikacije kao što su TikTok i Instagram može izazvati ovisnost, što dugoročno dovodi do toga da odgađamo odlazak u krevet i, posljedično, lošije i manje spavamo.
3. Socijalna izolacija
Jedan od glavnih nedostataka korištenja platformi društvenih mreža povezan je s društvenom izolacijom. Studije su također pokazale da vrijeme provedeno daleko od ekrana, u pravoj interakciji s ljudima, poboljšava emocionalnu i socijalnu inteligenciju.
4, Jači moždani krugovi
Ovaj je učinak pozitivan. Neka su istraživanja pokazala da je online pretraživanje oblik mentalne vježbe koja može ojačati moždane sklopove. Zapamtite da problem provođenja vremena na ekranu nije samo u tome, nego i u onome što propuštamo dok provodimo vrijeme na ekranu: interakcija s ljudima, povezivanje, kretanje, boravak u prirodi, hobiji, prisutnost i sl.
Postoje li prednosti digitalnih medija?
Postoje i pozitivni i negativni aspekti digitalnih medija, zbog čega je važno voditi računa o tome na koji način koristimo svoje vrijeme ispred ekrana. Postavljanje vremenskih ograničenja i zdravih granica može nam uvelike pomoći, a osim toga, ne mora biti komplicirano:
-odredite vrijeme u danu kad možete konzumirati društvene mreže (npr. 1 sat ujutro, 1 sat poslije ručka)
-postavite vremenska ograničenja
-isključite ekrane 1 sat prije spavanja, jer to uvelike utječe na kvalitetu sna
-ako imate problem sa spavanjem, navečer se prebacite na zvučne medije, npr. slušanje glazbe: time pružate odmor vizualnom sustavu i pozitivno utječete na kvalitetu sna
Bisous,
Fée
Bisous, Fée 